Kemal Kurspahić
Vodeći urednik lanca nedjeljnih listova “The Connection Newspapers”, osnivač je i predsjednik Instituta za medije u demokratiji, sa sjedištem u Washingtonu. Bio je glavni urednik “Oslobođenja” u Sarajevu od 1988. do 1994.
Dobitnik brojnih nagrada za doprinos slobodi štampe i ljudskim pravima u svijetu, uključujući nagrade: Urednik godine u svijetu 1993. (World Press Review – New York); Nagrada za ljudska prava Bruno Kreisky 1993. (Kreisky Foundation – Beč); Heroj borbe za slobodu štampe 2000. (IPI – Beč) i Busekova nagrada za doprinos boljem razumijevanju u Jugoistočnoj Evropi 2003. godine (SEEMO – Beč).
List “Oslobođenje” je pod njegovim vodstvom dobio najviša priznanja u svjetskom novinarstvu, uključujući i priznanje List godine u svijetu 1992, Nagradu Andrej Sakharov za ljudska prava 1993. i Nagradu slobode u Skandinaviji 1993.
Kurspahić je bio Nieman Fellow na Harvard Univerzitetu od 1994. do 1995. i viši naučni saradnik na američkom Institutu za mir od 1999. do 2000.
Autor je četiri knjige, od kojih su dvije štampane u Sjedinjenim Državama: “As Long As Sarajevo Exists” (Pamphleteer’s Press, 1997) i “Prime Time Crime: Balkan Media in War and Peace” (US Institute of Peace Press, 2003).
Njegovi komentari objavljivani su u najuglednijim listovima u SAD i Evropi, držao je predavanja na najprestižnijim univerzitetima i intervjuisan u programima radija i televizije.
Od 2001. do 2006. radio je u međunarodnoj diplomatiji prvo kao spokesman u Beču, a zatim kao predstavnik za karipski region sa sjedištem na Barbadosu agencije Ujedinjenih nacija za drogu i organizovani kriminal.
Ines Šaškor
Rođena u Splitu 1948., politologiju diplomirala u Zagrebu 1971.godine. Najprije radila u političkim organizacijama, potom na Televiziji Zagreb, u redakciji Kulture i u Informativnom programu. Bila zamjenica, pa odgovorna urednica Informativnog programa (1985-1990). Autorica i glavna urednica projekta „Izbori '90“, serije od 1.000 priloga i 40-tak emisija. Dala ostavku po dolasku HDZ-a na vlast. Bila 1.045 dana na neformalnoj „crnoj listi“ u matičnoj kući. Definitivno otišla na burzu rada 1993. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva Radija Slobodna Europa. Uredila oko 17.500 priloga iz Hrvatske i objavila blizu 1.000 vlastitih autorskih priloga. Objavljivala u novinama i časopisima.
Koautorica dvije knjige.
Sada umirovljena novinarka. Čita i piše, nastojeći zadržati veze sa svijetom ideja, prihvatila internet, ali joj je Gutenberg bliži. Kao rođena Splićanka, obožava operu, nogomet i tenis. Tim redom.
Teofil Pančić
Rođen je 1965. u Skoplju. Kolumnista je i kritičar nedeljnika “Vreme”, a od 1999. politički komentator Radija Slobodna Evropa.
Kritičke i analitičke tekstove objavljivao je u nizu listova i časopisa iz Srbije i sa ex-YU prostora (među kojima su “Naša Borba”, “Republika”, “Feral Tribune”, “Globus”, “Dani”, “Sarajevske sveske”, “Dnevnik”, “Nezavisni”, “Vojvodina”, “Pobjeda”, “Monitor” itd), kao i u publikacijama iz SAD, Rusije i više evropskih zemalja.
Objavio knjige: “Urbani Bušmani”, “Čuvari bengalske vatre”, “Na hartijskom zadatku”, “Osobeni znaci”, “Famoznih 400 kilometara” i “Karma koma”.
Živi u Zemunu i Novom Sadu.
Pored niza drugih priznanja, Pančić je u 2010. godini dobio nagradu "Dušan Bogavac" za etiku i hrabrost. U obrazloženju nagrade Nezavisno udruženje novinara Srbije ističe Pančićevo dosledno zastupanje progresivnih, demokratskih i anifašističkih stavova.
Predrag Lucić
Rođen je 1964. u Splitu, gdje i danas živi. Jedan je od osnivača i kreatora Feral Tribunea, glasila hrvatskih anarhista, protestanata i heretika. Pokrenuo je i uređivao Feralovu biblioteku. Od ljeta 2009. u riječkom Novom listu ispisuje dnevnu kolumnu pod naslovom Trafika.
Objavio Greatest Shits – Antologiju suvremene hrvatske gluposti (u koautorstvu s Borisom Dežulovićem, 1998.), pjesmaricu Haiku haiku jebem ti maiku (2003.), knjigu lirike Ljubavnici iz Verone (2007.), a od svojih je pjesama i tuđih programa za zaglupljivanje pučanstva sačinio čitanke Sun Tzu na prozorčiću (2009.) i Bezgaća povijesne zbiljnosti (2010.). Od 2007. zajedno s Dežulovićem nastupa u pjesničkom kabareu Melodije Bljeska i Oluje.